Nakon velike poplave koja je 1964. godine pogodila Zagreb, uređena je šetnica na Savskom nasipu, od staroga Savskog mosta do Mosta slobode, ali samo na sjevernoj obali rijeke. Na tom je potezu nasip proširen, obogaćen drvoredom poljskog jasena, rasvjetom i klupama, po projektu autorskog tima zagrebačkih arhitekata i pejsažnih arhitekata. Tek 2008. godine rasvjetljena je i južna strana obale rijeke. S obzirom da je ta strana nasipa direktno povezana s parkom Bundek, pokazala se velika potreba za uređenjem.
Uz Savski nasip, između Željezničkog mosta i mosta Slobode, nalazi se aleja skulptura. Svakih par metara pojavi se jedna skulptura, a svaka od njih „priča“ svoju priču. Neke bi možda mogli povezati s izgledom, no, neke su ipak malo apstraktnije. Za one koji žele saznati više, prilažemo vam popis naziva skulptura: Kotač vremena, Žabinjak, Čovjek s kolutom, Mačka, Kapi, Dvoje, Tok, Kamen temeljac, Trkač, Ruka i Putokaz. Autor savske Aleje skulpura je Ratko Petrić, koji je ovim projektom htio oživiti zanemarivan prostor uz rijeku Savu. Skulpture su postavljane kroz dvadeset i jednu godinu. Od 1990. godine, kada je postavljena prva skulptura (Kapi) pa skroz do 2011. godine kada je postavljena posljednja skulptura (Ruka), povodom devedesetog rođendana Ratka Petrića.
1 Comment
Music? Whats going on?